Ovo je prijevod jedne zanimljive objave na forumu autora
1miau, koja analizira problematiku cijelog KYC koncepta koji je poznat svima koji su imali ikakve veze sa kriptovalutama. Iskusniji članovi foruma vjerojatno znaju za navedenu problematiku, ali noviji članovi koji o KYC-u moda znaju samo to skraćenica predstavlja, mogli bi iz ovakvih objava saznati i runiji (i opasniji) aspekt tog segmenta trgovanja kriptovalutama.
Originalna objava se nalazi ovdje:
https://bt.irlbtc.com/view/5221497.0
Svi se mi bojimo gubitka novca zbog hakiranja, prijevara, vlastitih pogreaka ili loih odluka (kupnja beskorisnih valuta (shitcoin), prekasna ili prerana prodaja itd.). Postoji mnogo tema koje pokrivaju takva i slična pitanja. Ali to se tiče gubitaka, treba biti svjestan da je moguće izgubiti vie od novca, također su moguće krađe svih vrsta osobnih podataka i identiteta. Zatita takvih podataka i obraćanje panje na privatnost trebali bi imati isti prioritet kao zatita vaeg novca. Novac je zamjenjiv, on je "samo" financijski gubitak, ali oporavak od krađe identiteta je puno tei.
Tu kreće problem. Jedan od najboljih načina zatitite od krađe identiteta je razumijevanje lanih pretpostavki koje postavlja KYC. Neke kripto usluge zahtijevaju od svojih korisnika da prođu takozvani KYC. KYC (
Know
Your
Customer - poznavanje svog kupca) prisiljava korisnike da privatne dokumente poalju tvrtki ili organizaciji, to postaje problem zbog strogih pravila nekih tvrtki koje ne doputaju koritenje njihovih usluga, čak i ako samo elite kupiti kripto u vrijednosti nekoliko stotina dolara.
Slubena svrha KYC-a trebala bi biti sprječavanje pranja novca (AML, anti-money laundering) i financiranje terorizma. Sjedinjene Američke Drave su uvele KYC i AML nakon 9/11, a SEC je mnoge druge zemlje uvela u postavljanje KYC-a kao obvezu. AML je postojao i prije, ali samo za institucije i velike novčane iznose, prosječni kupci pogođeni su tek nakon ograničenja koja je uveo SEC.
Na prvi pogled KYC se čini kao dobar način za sprječavanje kriminalnih radnji, ali naalost u stvarnosti je to vrlo drugačije. U kriptu KYC ne mora nuno pomoći u zaustavljanju pranja novca ili smanjenju kriminalnih aktivnosti, a ne pomae niti u sprečavanju financiranja terorizma, suprotno tome, KYC ugroava nau privatnost i potiče kriminalne aktivnosti (putem KYC prijevara, krađe identiteta i drugih načina).
KYC potiče krađu identitetaKad radimo sa KYC-em, prisiljeni smo podijeliti neke segmente vlastitog osobnog identiteta trećoj strani (mjenjačnicama, ICO itd.). Nakon te točke mi vie nemamo kontrolu nad tim postupkom i potpuno smo izloeni te ovisimo o trećoj strani da sigurno obrađuje osjetljive podatke. Ako je neto hakirano, pogođene strane ne mogu nita učiniti.
Svatko tko se brine o sigurnosti svojih podataka i ne eli predati svoje osobne podatke potrebne za KYC isključen je iz upotrebe tih usluga.
Jasno je da su rizici za normalne korisnike neizbjeni kad su prisiljeni davati svoje osobne podatke nepoznatim osobama ili centraliziranoj slubi. Ne postoji jamstvo da su nai osobni podaci sigurni, a čak i velike tvrtke s visokim sigurnosnim standardima mogu biti hakirane.
Kao i kod svih stvari u digitalnom svijetu, tvrtke organizacije koje prikupljaju KYC podlone su hakiranju. Imali smo priliku vidjeti da kad se hakiranje dogodi velikim tvrtkama poput Binancea, hakeri uspiju ukrasti velik broj KYC podataka.
I to je samo sa događajima koji su prijavljeni. Stoga je vjerojatno ovo samo vrh ledenog brijega KYC-ovih hakova koji jo uvijek nisu priznati javnosti, jer bi takvo priznavanje, naravno, nakodilo poslovanju burzi ili KYC pruateljima usluga. Nema sumnje da profesionalni hakeri razvijaju načine za uspjeno hakiranje i dobivanje osobnih podataka relevantnih za prolazak kroz KYC.
To nas dovodi do drugog problema: s primjenom KYC-a, osobni podaci postaju vrijedna roba na crnom tritu i postoji ogroman poticaj za hakiranje i krađu identiteta. Stoga je neizbjeno stvaranje velikog ilegalnog trita identiteta (i osobnih podataka) ako će se KYC provoditi posvuda.
Svi korisnici koji su prisiljeni izvriti KYC bilo koje vrste riskiraju da njihovi osobni podaci zavre na prodaji na crnom tritu. To zauzvrat olakava kriminalcima kupnju "paketa identiteta" koji se sastoje od hakiranih podataka na crnom tritu i sadre sve podatke potrebne za lano predstavljanje korisnika čiji su podaci hakirani i otvaranje računa pod njihovim imenom putem kojeg mogu obavljati ilegalne aktivnosti.
Citat:Prije dva dana (20.1.2019.) CNN.com je objavio članak "Hacked Customer Data From World-Leading Cryptocurrency Exchanges For Sale On The Dark Web?" (
https://www.ccn.com/hacked-customer-data-from-world-leading-cryptocurrency-exchanges-for-sale-on-the-dark-web/) gdje na darknet tritu pod nazivom "Dread", trgovac koji posluje pod pseudonimom "ExploitDOT" pokuava prodati korisničke podatke s KYC-a koje trae vodeće kripto mjenjačnice, i koje zahtijeva većina jurisdikcija.
Danas je moj kolega kontaktirao trgovca koji mu je ponudio cijenu od 15 USD za svaki dokument (putovnicu ili osobnu iskaznicu, dokaz o adresi, selfie fotografiju), ukupno 45 USD po jednoj osobi. Potrebno je kupiti najmanje 100 KYC identiteta (4500 USD). Trgovac je bio spreman upotrijebiti pouzdanu escrow uslugu za kripto transakciju, to znači da je ova ponuda vjerojatno pouzdana.
Izvor:
https://medium.com/@wilderko/how-does-kyc-aml-pose-a-serious-threat-to-your-privacy-and-should-not-be-used-at-all-88f7acd3f3bHakirani identiteti mogu biti vrlo vrijedni za kriminalce, pogotovo ako se identitet moe povezati s drugim detaljima vanim za kaznena djela nad pogođenom osobom. Neki od njih uključuju:
ime i fizička adresa (iz raznih dokumenata ili računa)
osobne iskaznice, putovnice, slike ili selfieji
biometrijski podaci (otisak prsta, skeniranje lica ili arenice)
razni podaci iz računa za komunalne usluge, izvora prihoda, poslodavca ili bankovnog računa
lozinke, koritene adrese e-pote
koritene kripto adrese, uključujući depozite isplate (+ povezivanje ostalih povezanih adresa putem blockchain istraivanja)
Kriminalci mogu koristiti ove podatke na razne načine:
Mogu ih koristiti za počinjenje kriminalnih radnji jednostavnim predstavljanjem kao osoba čiji su podaci hakirani, te otvoriti račun pod njihovim imenom putem kojeg mogu obavljati ilegalne radnje.
Kriminalci mogu koristiti neke podatke za pristup drugim računima osobe čiji su podaci hakirani:
o resetiranje računa putem adrese e-pote
o resetiranje računa putem biometrijskih podataka
o pokuaj hakiranja drugih web lokacija koristeći istu lozinku
Jedan od najgorih aspekata toga bila bi mogućnost kriminalca da prikupi dovoljno hakiranih podataka o nekoj osobi kako bi procijenio koliko bi krađa bila isplativa. To bi zahtijevalo:
o fizičku adresu rtve (dobivena iz osobnih dokumenata)
o informacije o njihovom bogatstvu (dobivene depozitima povlačenjima na račune s povezanih kripto adresa ili dokumentima poput izvora prihoda, izvora bogatstva itd.).
Takav skup podataka mogao bi biti dovoljan za procjenu rtve zbog moguće pljačke. Čak i ako se prevaranti nalaze u drugim zemljama, oni mogu prodati informacije o "obećavajućim rtvama za pljačku" drugim kriminalcima u matičnim zemljama rtava.
Alternativno, kriminalci mogu prikupljati podatke i kombinirati ih s drugim hakiranim podacima kako bi skup podataka bio vrijedniji za daljnju prodaju.
KYC potiče prijevaruUz krađu identiteta, KYC nudi novi izvor prihoda za prevarante, to je trenutno rastuća strategija prijevara nazvana KYC prijevare koja se izvrava na sljedeći način:
Korisnici polau kripto na servis bez potrebe za KYC.
Nakon to je dovoljno ljudi poloilo, servis objavljuje da je KYC sada obvezan i da su sva sredstva zamrznuta.
Servis ucjenjuje korisnike da izvre KYC. Ako korisnik to ne eli učiniti, njegov deponirani kripto je izgubljen, zaplijenjen od strane tog servisa (mjenjačnice). Ako je mjenjačnica prijevara, oni također imaju vrijedne osobne dokumente svojih kupaca koje bi mogli prodati ili koristiti za sebe.
Korisnici nemaju anse za obranu.
Istu strategiju koriste i nagradne kampanje (bounty), posebno altcoin nagradne kampanje od shitcoin ICO-a. Stoga je vano biti svjestan KYC prijevara. To se događa posebno kod nepoznatih servisa (mjenjačnica) ili nagradnih kampanja shitcoina. Preporučuje se koritenje samo pouzdanih velikih burzi koje si ne mogu priutiti da izgube svoju vjerodostojnost KYC prijevarama.
Korisnici ni u kojem slučaju ne bi trebali izvoditi KYC za KYC prevarante. Ugledna burza uvijek će se koristiti uvjetima i odredbama pod kojima je korisnik poloio novac i poslati obavijest o provedbi KYC-a dok korisnici jo uvijek mogu podizati sredstva na niim ograničenjima. Na taj način korisnici mogu imati priliku povući svoje kriptovalute bez prijevare.
KYC omogućuje prevarantima da ostanu neotkriveniKYC je cijenjen kod svih vrsta prevaranata, jer kriminalci mogu ostati neotkriveni i nastaviti svoje ilegalne aktivnosti samo koristeći hakirani ili ukradeni identitet za prolazak kroz KYC. Kad se radi o puno novca, nita ih ne moe zaustaviti:
Na crnom je tritu već dostupan veliki broj zbiraka identiteta, uglavnom od drugih KYC-ova koje su napravili ili hakiraju prevaranti. to su skupovi podataka cjelovitiji, to su vrijedniji. Da bi proli KYC, kriminalci trebaju samo pribaviti relevantne podatke na crnom tritu.
Uz to, prevaranti bi također mogli sami organizirati ICO ili postaviti laan servis (mjenjačnicu) i ondje zatraiti KYC. Podaci koji su im potrebni mogu se odrediti na temelju onoga to kasnije namjeravaju s njima učiniti. To bi omogućilo kriminalcima da dobiju određene KYC podatke za odabranu ICO ili mjenjačnicu.
Pomalo kontraintuitivno, neki "stručnjaci" sada predlau provođenje jo opsenijeg KYC postupka kojeg se korisnici kripto usluga moraju pridravati, uključujući predaju kvalitetnijih očitanja (scan) ili vie podataka, uključujući biometrijske podatke. Ovakav način razmiljanja potpuno je pogrean jer će takve mjere vjerojatno jo vie ugroziti sigurnost korisnika:
Biometrijski podaci (skeniranje otiska prsta, lica ili arenice) također se mogu koristiti u nezakonite svrhe nakon to ih kriminalci hakiraju. teta je moda nekoliko puta gora jer su biometrijski podaci među najosjetljivijim koji se mogu otkriti.
Poboljanje kvalitete poslanih podataka samo znači da hakeri mogu dobiti jo preciznije, a time i vrijednije podatke. Ova poboljana razina kvalitete olakava kriminalcima da se predstavljaju kao druge osobe.
Kriminalci sve vie počinju rekonstruirati dijelove koji nedostaju na temelju postojećih, ukradenih zapisa KYC-a. Metode zaobilaenja video identifikacije, poput "deep-fake videozapisa", brzo se razvijaju. Proizvodnja realističnih maski (
https://scitechdaily.com/hyper-realistic-masks-can-be-more-believable-than-real-human-faces/), koje je teko razlikovati od stvarnih lica, jo je jedan način da se prevari postupak identifikacije. Metode su već predstavljene na sajmu 2018 35c3 u Leipzigu (
https://media.ccc.de/v/35c3-9616-circumventing_video_identification_using_augmented_reality#t=884), te je kroz te metode dokazano da se zaobilaze postupci video identifikacije.
Te su tehnike moda u vrlo ranoj fazi i njihovi rezultati nisu savreni, ali su već mogući. Izgledi za povećanje profitabilnosti u slučaju da se svugdje provodi pretjeran strogi KYC potiču prevarante da u jo većoj mjeri razviju metode lairanja KYC-a.
U principu je potrebno samo nekoliko kriminalaca: oni koji su u mogućnosti provjeriti račune s hakiranim podacima. Ova usluga mogla bi se prodati drugim kriminalcima putem darkneta i samim time omogućila bi potpuno potkopavanje KYC postupka.
Stoga, ako je KYC dizajniran da spriječi kriminalce da rade svoj posao, tu je već sve propalo. Vjerojatno postoje milijuni skupova podataka KYC-a na crnom tritu, a taj se broj svakodnevno povećava kako se primjena KYC-a sve vie iri.
S najnovijim tehnikama za manipuliranje svim internetskim KYC postupcima, kriminalne bande su u dobrom poloaju da provjere račune i prodaju ih drugim kriminalcima po visokoj cijeni na crnom tritu. Ili bi mogli jednostavno hakirati već provjerene račune i prodati ih.
Stoga kriminalci imaju velik broj mogućnosti za zaobilaenje većine vrsta KYC postupaka.
Zaključak: KYC je beskoristanPrimarni rezultat ove procjene je očit: KYC nije samo beskoristan već u konačnici potiče ono to bi trebao spriječiti. KYC stvara nova područja kriminala (trgovina identitetom stvarnih korisnika) i pojačava postojeća područja kriminala (kriminalci sada mogu ostati neotkriveni zlouporabom identiteta nevinih korisnika). Također otvoreno ugroava privatnost i sigurnost svih kupaca.
Stoga oglaavana učinkovitost digitalnog KYC-a u kripto-tehnologiji naalost postoji samo u teoriji. Zajednici bi bilo bolje da prizna činjenicu da ne samo da je KYC beskoristan, već je i opasan te potiče kriminal. Budući da se dokumenti za KYC ilegalno prodaju na webu ili ih umjetna inteligencija čak i laira, KYC zapravo vie nita i ne dokazuje.
Zapravo, KYC potiče prijevare i kriminal, kao i ugroavanje privatnosti i sigurnosti svih kupaca krađom identiteta. To stvara opasnu dinamiku za korisnike koji su prisiljeni izvriti KYC provjeru: kriminalci prikupljaju velike količine osobnih dokumenata i vjerojatno će u budućnosti izaći u javnost na razini koju prije nismo vidjeli.
Kako se zatititi od KYC-a?Budite oprezni i pokuajte procijeniti isplati li se koritenjem usluge riskirati krađu identiteta, uključujući sve povezane negativne posljedice. Imajte na umu i adrese koje povezujete s računom ukoliko bi bio hakiran. Povezivanje vaeg identiteta s bitcoin altcoin adresama ne moe se ponititi ako ih netko zna povezati.
Preporučuje se koritenje pouzdanih usluga bez KYC-a poput P2P mjenjačnica (
https://bt.irlbtc.com/view/5180421.0) ili moete trgovati ovdje na forumu pomoću pouzdanih escrowa.
Izbjegavajte KYC zbog svih ostalih razloga: Ne pristajte na KYC za altcoin shitcoin nagradne kampanje ili altcoin shitcoin airdropove u kojima su vlasnici vjerojatno prevaranti ili su nesposobni.
Ne pristajte na KYC za loe mjenjačnice kojima su vlasnici vjerojatno prevaranti ili su nesposobni.
Ne pristajte na KYC za male količine novca gdje ne vrijedi riskirati.
Vano je ukazati na opasnosti KYC-a kao preventivnu mjeru. Napokon, samo je pitanje vremena kada će veliki skandal s KYC-om osvijestiti iru javnost koliko je KYC zapravo opasan i beskoristan. Naalost, bit će prekasno kad se to dogodi, a teta će već biti napravljena. Dobrodoli ste proslijediti ovaj tekst kako bi to veći broj korisnika (i pruatelja usluga) bio svjestan mana KYC-a.
Davatelji usluga koji zloupotrebljavaju sigurnost korisnika da bi sebi punili depove trebali bi biti svjesni svog neodgovornog ponaanja.
Preporučuje se koritenje davatelja usluge koji ne zahtijeva KYC podatke (ili čija su ograničenja opravdana). Ovo nije samo da bismo zatitili sebe, već i da podrimo pruatelje usluga koji tite svoje kupce.
Zavrna napomena: Ovaj tekst piem već neko vrijeme, od početka 2019. Od vremena otkad sam saeo većinu poznatih činjenica na internetu je objavljeno nekoliko informativnih članaka koji detaljno analiziraju probleme KYC-a i prozivaju tu praksu. Točke koje sam do sada iznio nisu potvrđene samo čitajući ove članke, ali moram priznati da sam u svojoj izvornoj verziji daleko podcijenio opasnost i beskorisnost KYC-a. Trite tehnologije i kriminala za KYC već je daleko naprednije nego to sam se pribojavao i vjerojatno će postati jo unosnije zbog sve pretjeranijeg provođenja KYC-a. Prevaranti su otkrili da KYC radi u njihovu korist kako bi razvili nove strategije zločina (kao to je KYC prijevara), da trguju identitetom, a istovremeno da nastavljaju svoje kriminalne aktivnosti neprimjetno s identitetima nevinih korisnika. Bilo bi korisno za sigurnost, zatitu podataka i prevenciju kriminala ako bi javnost brzo prepoznala da digitalni KYC nije rjeenje, već rizik koji ugroava svakog nevinog korisnika.
Imajte na umu:Digitalni svijet nije tako jednostavan kako mnogi ljudi vjeruju. Kao prosječni korisnik kripta ili interneta moda učinite mnogo pogreaka, ali samo jedan pogrean potez dovoljan je da stvori rizik čak i ako je sve ostalo savreno.
Prevaranti su često inteligentni, skrivajući tragove svojih aktivnosti i iskoritavajući zablude. Jedna od takvih zabluda je KYC za centralizirane usluge, koje je često lako napasti i zaobići.
Ako mi, prosječni korisnici, ne marimo za svoju privatnost, ne educiramo se ili ne zatraimo svoje pravo zatite od kriminalaca na webu, vrlo brzo moemo upasti u probleme. Privatnost predstavlja zatitu od takvih prevaranata i dragocjeno je dobro na koje svi imamo pravo. Privatnost nije zločin, ona je naa zatita na internetu od kriminalaca i osobno pravo koje bismo trebali pokuati osigurati kad god je to moguće.
Puno je dezinformacija koje promiču nepostojeću potrebu za KYC-om, ali ako ljudi istrae detalje, to će pomoći u prevenciji mnogih zločina i prijevara.
Jo neki zanimljivi članci koji ističu opasnosti koje donosi KYC:
https://medium.com/@wilderko/how-does-kyc-aml-pose-a-serious-threat-to-your-privacy-and-should-not-be-used-at-all-88f7acd3f3bhttps://medium.com/mycrypto/be-careful-with-your-kyc-documents-978ab532f2behttps://blog.goodaudience.com/the-unseen-danger-of-kyc-e3e1c4448eee