Autor:
GazetaBitcoinTopic original:
12 years later and people still don't know to use Bitcoin nor what it's good for
Prolo je već 12 godina od pokretanja Bitcoina. Pa ipak, većina ljudi nema pojma kako ga koristiti niti čemu Bitcoin uopće slui. Većina korisnika čini ono to je u suprotnosti s njegovom izvornom prirodom, koristeći Bitcoin u sprezi s bankama i centraliziranim mjenjačnicama, pritom ne znajući nita o njegovim libertarijanskim i kripto-anarhističkim temeljima.
Ne shvaćajući da je Bitcoin tu kako bi im pomogao izbjeći ropstvo na koje ih prisiljavaju vlasti i banke, ljudi čine sve to mogu kako bi sami sebe porobili, olakavajući tako posao elitama koje ih tlače tisućama godina.
Prije 12 godina Satoshi je čovječanstvu ponudio vrlo vrijedan alat alat koji ga je mogao osloboditi. Pogledajmo kako je opisivao svoj izum:
Čista peer-to-peer verzija elektroničkog novca omogućila bi slanje internetskih plaćanja izravno s jedne strane na drugu, bez posredovanja financijske institucije.
Internetska trgovina uvelike se oslanja gotovo isključivo na financijske institucije koje djeluju kao pouzdane treće strane pri obradi elektroničkih plaćanja. Iako sustav zadovoljavajuće funkcionira za većinu transakcija, ipak pati od inherentnih slabosti modela utemeljenog na povjerenju.
Potpuno nepovratne transakcije zapravo nisu moguće jer financijske institucije ne mogu izbjeći posredovanje u sporovima. Troak posredovanja povećava transakcijske trokove, čime se ograničava minimalni praktični iznos transakcije i onemogućuju male, povremene transakcije, a postoji i iri troak koji proizlazi iz gubitka mogućnosti izvravanja nepovratnih plaćanja za nepovratne usluge. Uz mogućnost povrata transakcije, javlja se i potreba za povjerenjem.
[...]
Potreban je sustav elektroničkog plaćanja koji se temelji na kriptografskom dokazu, a ne na povjerenju, te koji omogućuje dvjema zainteresiranim stranama izravno međusobno obavljanje transakcija bez potrebe za pouzdanom trećom stranom. Transakcije koje je računalno nepraktično ponititi zatitile bi prodavatelje od prijevare [...]Ponudio je metodu kojom ljudi mogu izravno obavljati transakcije
peer-to-peer zaobilazeći svaku treću stranu, bez obzira na to je li riječ o vladi, banci ili nekom drugom posredniku.
Satoshi je izumio Bitcoin i besplatno ga podijelio kako bi pojedincima omogućio financijsku slobodu, no ljudi su zauzvrat izmislili centralizirane mjenjačnice, pomaući pritom sami sebi da ostanu bijedni robovi. Ovo me podsjeća na druge značajne znanstvene izume namijenjene pomaganju ljudima, no odmah nakon njihova nastanka pojavili su se drugi koji su ih pretvorili u oruje. Čini se da, ako ne postoji nikakav vanjski čimbenik koji bi im naudio,
ljudi sami biraju nauditi sebi.
Nakon to ovo pročitaju, neki bi se mogli zapitati: to nije u redu s koritenjem centraliziranih mjenjačnica? One čuvaju moj novac, a ja njime raspolaem i mogu s njim raditi to god elim!.
Posljednja rečenica je golema la. To je
oksimoron, odnosno izraz koji sam sebe pobija. To je kao reći: Puim na zdrav način.
Ljudska pohlepa nikada nije poznavala granice. Bitcoin se pojavio kako bi ih oslobodio, no oni su shvatili samo to da im on moe pomoći da se obogate. Upravo je pohlepa navela ljude da osmisle centralizirane mjenjačnice. Umjesto da međusobno koriste Bitcoin u izravnim transakcijama to bi tradicionalni novac i vlasti učinilo suvinima ljudi su stvorili nakaradu osmiljenu da centralizira ono to je izvorno nastalo kao decentralizirano.
Neki su bili pametniji od drugih, ali i pohlepni, pa su iskoristili svoje znanje i pohlepu drugih kako bi osnovali te centralizirane mjenjačnice u koje ljudi ure poloiti
svoj novac koji, jednom poloen, postaje
novac mjenjačnice. Pojedinci se nadaju da će se obogatiti, a pritom ne shvaćaju da zapravo gube na svim poljima. Situacija je dramatična jer ne gube samo novac, već i mnogo vie...
to moe biti vanije od novca? Gube svoje osobne podatke
onaj dar primljen rođenjem koji ostaje
osoban samo sve dok pojedinac ne odluči prestati biti osoban. A jednom kada se osobni podaci otkriju, oni vie nikada neće biti osobni. Koliki su se zapitali to zapravo znači
osobno?. Zaslijepljeni pohlepom i nadom u brzu zaradu i bogaćenje preko noći, ljudi su s oduevljenjem hrlili na centralizirane mjenjačnice, ulaući silan trud kako bi im zahtjevi za otvaranje računa bili prihvaćeni. To znači da su mjenjačnicama ustupili sve svoje osobne podatke. Neke mjenjačnice nude besplatne iznose od 5, 10 ili 20 dolara onima koji otvore račun. Jeste li se ikada zapitali zato mjenjačnice daju taj novac besplatno? Jeste li si moda rekli: Mjenjačnicama je čast imati
mene za klijenta, zato to rade? To nije istina. Taj iznos novca za mjenjačnice ne predstavlja nita jer će one od klijenata zaraditi znatno vie. Kae se da, kada je neto besplatno,
ti si roba. Kao na Facebooku. U slučaju mjenjačnica situacija je jo gora: ako ti plaćaju da postane klijent, zamisli najgore to ti se moe dogoditi!
to je najgore to se moe dogoditi?
Kao prvo, mjenjačnica nikada ne gubi novac. Kuća uvijek pobjeđuje, a korisnici uvijek gube. Korisnici su sretni kada cijena BTC-a vrtoglavo raste jer se nadaju zaradi, a rastue se kada vrijednost BTC-a naglo padne jer gube novac. Mnogi prodaju svoj BTC iako znaju da su u gubitku, no to čine kako bi izbjegli jo veći gubitak. Ne shvaćaju da, sve dok zadre svoj BTC, zapravo nita ne gube. A to rade mjenjačnice? One profitiraju kada vrijednost BTC-a naglo poraste jer naplaćuju naknade korisnicima. Zarađuju i kada vrijednost BTC-a pada, jer i tada naplaćuju naknade. Kada korisnici povlače svoj novac s mjenjačnice, gube jo vie novca. Pritom ne govorim o mrenim naknadama, već o naknadama same mjenjačnice.
Drugim riječima, ljudi neprestano pridonose dobiti mjenjačnica, ali i vlastitom siromatvu . Osim toga, koliko je vas primijetilo da najveće mjenjačnice, poput Coinbasea ili Binancea,
uvijek imaju tehničke potekoće i gase svoje platforme upravo u trenutku kada BTC naglo raste ili doivljava strmoglav pad?. Moe li doista biti slučajnost da pri svakoj značajnoj promjeni cijene događa se prekid rada trgovanja na burzama sve dok se cijena ne vrati na prethodnu vrijednost? Objanjenja koja nude glasnogovornici burzi jadna su i smijena. Sasvim je jasno da, budući da se takvi sumnjivi potezi vuku već godinama, mjenjačnice u takvim trenucima odlučuju obustaviti rad čime sprječavaju korisnike da ostvare dobit ako cijena BTC-a naglo poraste, a istovremeno im onemogućuju kupnju ako cijena strmoglavo padne.
Kao drugo, kao to sam već spomenuo, ljudi gube svoje osobne podatke dobrovoljnim prolaskom kroz vrlo opasan postupak zvan KYC. Mjenjačnice ne mare za svoje klijente niti za njihove osobne podatke. ele samo zaraditi vie novca. Mogu postati meta hakera koji, osim novca, kradu i osobne podatke korisnika iznimno vrijedan resurs koji se moe pretvoriti u jo vie novca, osobito prodajom na Dark Netu. Članak CNBC-a opisuje kako hakeri prodaju osobne podatke za 1 dolar po komadu (ovi podaci uključuju, između ostalog, fizičke adrese korisnika, njihove kreditne/debitne kartice, kopije njihovih osobnih iskaznica itd.):
Hakeri prodaju vae podatke na dark webu... za samo 1 dolar.. Poznat sličan slučaj s foruma jest onaj
rumunjskog korisnika bekli23, koji je dok se pretvarao da deifrira stare BTC novčanike od korisnika traio da mu poalju fotografije na kojima dre svoje osobne iskaznice i druge račune. Očito nije deifrirao nikakav novčanik. No, pokuavao je prikupiti osobne podatke najvjerojatnije kako bi ih prodao na Dark Netu za smijenu cijenu od jednog dolara po komadu!
U nekim slučajevima upravo mjenjačnice prodaju osobne podatke korisnika! Pritom ne govorim o malim, sumnjivim mjenjačnicama, već o onima velikima. Coinbase je jedna od najvećih mjenjačnica, a ipak je uhvaćen u prodaji osobnih podataka klijenata! Članak iz 2019. godine pod naslovom
Coinbase priznaje da je njegov bivi pruatelj podataka prodavao podatke klijenata, opisuje kako je Christine Sandler, jedna od čelnica te mjenjačnice, priznala da je tvrtka prodavala osobne podatke korisnika. S obzirom na taj primjer, mislite li da druge mjenjačnice ne rade istu stvar? Odnosno, da jednostavno jo nisu otkrivene?
Kao treće, mjenjačnice izravno ustupaju osobne podatke korisnika nadlenim tijelima. Jeste li se nadali da vlasti neće znati za vas i vae financije barem ne za vae kripto-transakcije (s obzirom na to da ionako znaju za sve vae transakcije u fiat valutama)? Koritenjem centraliziranih mjenjačnica sasvim je sigurno da će vas vlasti imati na oku! Ponovno, primjer koji uključuje Coinbase: Članak u Forbesu pod naslovom
Coinbase obavjetava korisnike da će ustupiti podatke prema sudskom nalogu opisuje kako je ta mjenjačnica ustupila privatne podatke korisnika poreznoj slubi (IRS). Nemojte misliti da je riječ o
izoliranom slučaju. Takvu praksu provode sve mjenjačnice, bez obzira na zemlju.
Kao četvrto, centralizirana mjenjačnica klijentima ne ustupa privatne ključeve, to znači da korisnici nemaju pristup alatu koji im omogućuje upravljanje vlastitim novcem. Privatne ključeve novčanika dre mjenjačnice, pa stoga
korisnici prihvaćaju odricanje od prava vlasnitva nad svojim novcem kada polau sredstva na mjenjačnice. Vezano uz ovu situaciju, Bitcoin evangelist Andreas Antonopulos upotrijebio je izraz
Nisu tvoji ključevi, nije tvoj Bitcoin. Kako bi se stvari dodatno razjasnile, valja spomenuti sudski spor protiv Coinbasea (čini se da je ta mjenjačnica najnegativniji primjer) u kojem je tuitelj izgubio parnicu, a sudac je presudio u skladu s načelom:
Nisu tvoji ključevi, nije tvoj Bitcoin.
Kao peto, hakeri mogu hakirati mjenjačnice (
a vi gubite novac).
Kao esto, mjenjačnice mogu donijeti odluku o zlouporabnom zamrzavanju vaih računa (
a vi gubite novac).
Kao sedmo, mjenjačnice mogu izvesti tzv. exit scam (
a vi gubite novac).
Zbog toga biste trebali izbjegavati centralizirane mjenjačnice. Zbog toga se Bitcoin ne smije koristiti u sprezi s takvim čudovitima koja djeluju isključivo na tetu klijenata! Upravo tako klijenti centraliziranih mjenjačnica gube svoj novac, bez obzira na to koju transakciju namjeravaju izvriti. Upravo tako, osim novca, gube i svoje osobne podatke te riskiraju da ih se domognu zlonamjerni pojedinci, to ih izlae golemim rizicima: jednom kad se kriminalci dokopaju nečijih osobnih podataka, mogu toj osobi uzvratiti posjetom, opljačkati je, provaliti joj u kuću, ukrasti imovinu ili joj čak ugroziti ivot!
Ljudskoj pohlepi nema kraja i, iako bi navedeni primjeri trebali biti dovoljni da svakoga uvjere kako treba pobjeći od centraliziranih mjenjačnica, to se ipak ne događa. Ljudi se nisu zaustavili samo na toj grozoti koritenja centraliziranih mjenjačnica; tu su apsurdnost doveli do
neslućenih razmjera te su Bitcoin iskoristili u jo grotesknijoj kombinaciji, uključivi u financijsku transakciju i banke! To znači da su uključivale one pouzdane treće strane koje je Satoshi silno elio izbaciti iz jednadbe. Taj je čovjek učinio sve da si to vie nateti povezivanjem Bitcoina s mjenjačnicama, ali i s bankama.
Slično kao i u prethodnom slučaju, nakon to ovo pročitaju, neki bi se mogli zapitati: to nije u redu s koritenjem banaka? One čuvaju moj novac, a ja njime raspolaem i mogu s njim raditi to god elim!.
Jo jednom, posljednja rečenica je golema la.
Kao prvo, banke ne čuvaju va novac, već ga koriste kako bi dole do jo vie novca. Trebale bi drati tek djelić sredstava u rezervi, no često ne dre čak ni taj dio. Taj je detalj
uočio i Satoshi, a moda je to bio jo jedan od razloga koji su ga potaknuli na stvaranje Bitcoina.
Moramo vjerovati sredinjoj banci da neće obezvrijediti valutu, no povijest fiat valuta puna je slučajeva izigravanja tog povjerenja. Moramo vjerovati bankama da će čuvati na novac i obavljati elektroničke prijenose, a one ga ipak plasiraju u zajmove tijekom kreditnih balona, zadravajući pritom tek djelić sredstava u rezervi. Moramo im povjeriti svoju privatnost i vjerovati da neće dopustiti kradljivcima identiteta da isprazne nae račune.
Kao drugo, banke ne doputaju klijentima da raspolau svojim novcem kako ele. Ako poloe iznos koji je prevelik (u usporedbi s prethodnim transakcijama), banke mogu zamrznuti račune, prisiljavajući klijente da opravdaju podrijetlo tog novca. Ista se stvar događa ako klijenti prime transakcije prevelikih iznosa. Oni koji vjeruju da svojim novcem mogu raspolagati kako ele, grdno se varaju. Slično kao i kod centraliziranih mjenjačnica, kada klijenti poloe novac u banku, banci preputaju i potpunu kontrolu nad tim novcem.
Kao treće, banke mogu svoje klijente prepustiti nadlenim tijelima. I ponovno: ako transakcija banci djeluje sumnjivo obično je riječ o transakciji koja uključuje velik iznos novca banka ne samo da moe zamrznuti račun, već i obavijestiti nadlena tijela. U tom slučaju klijenta čeka jo gora situacija: bit će prisiljen opravdati porijeklo svog novca pred nadlenim tijelima!
Naravno, ako pojedinac ne moe opravdati podrijetlo novca, onda je novac izgubljen. Banke se ponaaju kao produene ruke vlade i ne mare za klijente; brinu se samo o povećanju vlastitog bogatstva, a istovremeno odravaju dobar odnos s vladom.
Kao četvrto, banke mogu odbiti transakcije koje su pokrenuli klijenti bilo po vlastitom nahođenju ili na temelju Općih uvjeta poslovanja. Iako je riječ o dokumentu koji klijent potpisuje, nitko obično ne čita tih desetak stranica prilikom otvaranja bankovnog računa. Budući da većina banaka ne gleda blagonaklono na kriptovalute, korisnici kriptovaluta vrlo su izloeni riziku.
Kao peto, neki pojedinci koriste usluge financijskih institucija poput Revoluta, misleći da posjeduju kriptovalute. U stvarnosti, ne posjeduju čak ni jedan satoshi! To je zato to Revolut ne omogućuje posjedovanje kriptovaluta, već CFD-ova. Prodaju vam iluziju da posjedujete kriptovalute, no to nije slučaj. Isto vrijedi i za eToro.
Kao esto, ba kao i kod centraliziranih mjenjačnica, klijenti banaka gubit će novac na sve moguće načine: plaćat će naknade za otvaranje računa, polaganje i podizanje novca, prijenos sredstava, provjeru stanja na računu, vođenje računa, izdavanje kreditnih ili debitnih kartica i tako dalje.
Kao sedmo, banke također mogu bankrotirati, mogu počiniti prijevaru nestankom s novcem klijenata (tzv. *exit scam*) i mogu izgubiti osobne podatke klijenata. Naravno, takvi se slučajevi ne događaju tako često kao kod kriptomjenjačnica, no incidenti se ipak mogu dogoditi. Događali su se u prolosti, a događat će se i u budućnosti.
A ako jo uvijek sumnjate u ono to sam dosad opisao, snimka zaslona u nastavku dokazuje kako se jedna od najvećih rumunjskih banaka odnosi prema svojim klijentima:
Izvor fotografije: Facebook
U prijevodu na hrvatskom, to znači sljedeće:
U okviru poslovnog odnosa s klijentima, banka je obvezna pridravati se propisa koji se odnose na postupke upoznavanja klijenata radi sprječavanja i suzbijanja pranja novca i financiranja terorizma, kao i potovati Opće uvjete poslovanja za cjelokupni portfelj klijenata.
Sukladno propisima GBC-a, Odluci br. 2/2019 Nacionalne banke Rumunjske i Zakonu br. 129/2019, klijent je duan Banki dostaviti svu dokumentaciju koju ona zatrai, a koja je potrebna za provjeru i pojanjenje svrhe i prirode evidentiranih transakcija. Ovim vas putem obavjetavamo da smo, nakon analize transakcija provedenih putem vaeg računa, utvrdili da priroda tih transakcija kri odredbu članka 23.1 GBC-a, koja glasi: U slučaju da Banka utvrdi potencijalne rizike ili zahtjeve nametnute od strane financijskih institucija uključenih u bankovno poslovanje, Banka zadrava pravo odbiti prijenos sredstava za transakcije povezane s uslugama kao to su igre na sreću, kupnja pornografskih sadraja (uključujući videochat ili slične usluge), nabava oruja/streljiva protivno zakonskim uvjetima te transakcije koje uključuju kriptovalute.
U nastavku moete pročitati reakciju klijenta spomenute banke. Moda ćete se nasmijati, no situaciju treba shvatiti ozbiljno:
Izvor fotografije: Facebook
U prijevodu na hrvatskom, to znači sljedeće:
Predmet: Obrazloenje potpisuje [...] radi pojanjenja kako raspolaem vlastitim novcem
Ja, [...], kao klijent banke, potpisujem ovaj dokument pod pritiskom Banke koja se poziva na određene interne propise koji nisu usmjereni protiv mene kako bi me prisilila da Banci obrazloim kako raspolaem vlastitim novcem.
Budući da je ljeto i vrijeme godinjih odmora, a k tome i razdoblje nakon karantene, silno se elim zabaviti. Zato ću otputovati u Nizozemsku, gdje je prostitucija LEGALNA, kako bih se po*vio s kurvama. Najvjerojatnije ću putem do Nizozemske isto učiniti i u Austriji te Njemačkoj.
Kad budem u Nizozemskoj s obzirom na to da su droge tamo LEGALNE namjeravam puiti marihuanu i hai, a htio bih probati i gljive.
Čuo sam da u Nizozemskoj imaju odlične kolače s marihuanom; preporučujem i tebi da ih proba moda se nakon toga osvijesti i prestane tjerati ljude da potpisuju glupe papire, utemeljene na glupim procedurama, samo kako bi ti se opravdali za to to rade sa svojim vlastitim novcem.
Naravno, ako ne budem imao toaletnog papira s obzirom na to da imam toliko novca moda ću se osjećati dovoljno otmjeno pa ću obrisati gu*icu s nekoliko stotina eura, ba kao to to rade bogatai.
Ostatak novca slui za posuđivanje prijateljima i za beskorisne trokove zbog kojih ću kasnije aliti.
Sve navedeno trebalo bi vas potaknuti da ozbiljno razmislite o koritenju Bitcoina u kombinaciji s centraliziranim mjenjačnicama i bankama. Pripazite! Samo ćete natetiti sami sebi i moda izazvati nepopravljive predrasude. Trebam li spomenuti i mjenjačnicu Mt. Gox, koja je izgubila
850.000 BTC-a 
Trebam li spomenuti i onih desetak (stotine?) hakiranih mjenjačnica te stotine tisuća klijenata koji su zauvijek izgubili svoj novac? Trebam li spomenuti tisuće slučajeva u kojima su banke zamrznule račune klijenata? Trebam li spomenuti koliko je ljudi primilo prijetnje smrću, koliko ih je bilo ucjenjivano, koliko ih je bilo izloeno iznudi te koliko ih je bilo prisiljeno platiti otkupninu hakerima nakon to su se ovi domogli njihovih osobnih podataka?
elite li to doivjeti? Ako ne, prestanite koristiti Bitcoin putem centraliziranih mjenjačnica i banaka! Koristite kripto-bankomate za uplatu i isplatu gotovine koji vam jamče anonimnost. Koristite decentralizirane mjenjačnice koje ne dre ni centa novca klijenata, već slue isključivo za međusobno povezivanje korisnika. Koristite izravne (peer-to-peer) prijenose. Koristite kripto-novčanike s ugrađenim anonimnim mjenjačnicama koje omogućuju razmjenu jedne kriptovalute za drugu. Koristite bilo koju metodu kako biste očuvali svoju anonimnost i financijsku privatnost. To je za vae dobro.
Ovaj je esej dio mojih edukativnih članaka. Svima vama preporučujem da pročitate i sljedeće eseje:
-
Bitcoin: San Cypherpunka, libertarijanaca i kriptoanarhista-
Vlada dolazi po trgovce!-
Kriptovaluta vs digitalni novac koji izdaje drava-
Kriptoanarhistički manifest - svi bismo ga trebali pročitati-
Vladari već stoljećima pokuavaju ograničiti pristup informacijama i slobodi-
Phil Zimmermann-ove misli o PGP-u - Svi bismo ih trebali pročitati-
When the govern wants to hold your private keys-
Poziv za Julian Assange || Manifest WikiLeaks - Svi bi trebalo da ga procitamo
